Avioni su u prvo vrijeme imali dvostruka krila (biplani, dvoplošnjaci), pa i trostruka (triplani). Gradili su ih od drveta, čelika i impregnirana platna. Današnji su avioni jednoplošnjaci (monoplani). Grade se najviše od lake i vrlo čvrste aluminijeve slitine duralumina.

Turbina kod mlaznih aviona

Većina aviona kreće se uz pomoć benzinskih ili klipnih motora. Prema broju motora imamo  jednomotorne, dvomotorne, tromotorne, četvoromotorne i višemotorne avione. Neki od tih motora imaju snagu veće lokomotive. Motor pokreće drveni ili aluminijski vijak (elisa ili propeler), koji svojim okretanjem stvara jaku struju zraka. Ta zračna struja podiže avion uvis i tjera ga naprijed. Za proteklih 50 godina snaga avionskih motora jako je porasla – od 50 konjskih snaga na 3500 konjskih snaga, a usporedo s tim i brzina od 40 kilometara na sat na 1000 kilometara na sat i više.

Dvokrilac iz 1920-ih

U to herojsko doba zrakoplovstva na avionima vlastite konstrukcije poletjeli su i prvi ljudi sa ovih prostora. Ivan Sarić iz Zemuna digao se 30 metara u zrak 16. listopada 1910. godine. U isto vrijeme konstruirao je avion zagrebački inžinjer Slavoljub Penkala uz pomoć dubrovčanina Mihaila Merćepa. Tim je avionom letio slovenac Eduard Rusijan. Leteći nad Beogradom, poginuo je 1911. godine. Poslije više tragičnih neuspjeha, američki zrakoplovac Lindbergh, sam u avionu, prvi je preletio s američkog kopna na europsko, od New Yorka do Pariza, 1927. godine. Letio je 33 i pol sata. Prvi let oko svijeta, bez spuštanja, izvršio je 1949. godine američki vojni avion B-50.

Američki vojni bombarder B-50