AVION ima dugu prapovijest. Promatrajući let ptica, ljudi su od davnih vremena željeli i sami poletjeti. Mnogi su ljudi pokušavali napraviti spravu kojom bi lebdjeli u zraku. Prvi kojemu je to uspjelo bio je njemački inžinjer Lilienthal. Platno od voska i vrbovo pruće sačinjavalo je neku vrstu širokih krila. Kad bi potrčao niz obronak brežuljka i skočio, sprava bi ga neko vrijeme nosila zrakom. Lilienthal je između 1891. i 1896. godine napravio oko dvije tisuće takvih letova. Pri jednom pokusu srušio se i poginuo. Njegova letjelica još nije bila pravi avion jer se nije mogla dignuti u zrak vlastitom snagom. Bila je neka vrsta planera – predak današnjih zračnih jedrilica.

Boing Wichita

Prvi avion s motorom uzletio je 1903. godine. Amerikanac Orville Wright poletio je avionom tri metra iznad zemlje. Letio je 12 sekundi i prešao 30 metara, a to je manje nego što je danas raspon krila velikog putničkog suvremenog aviona. Njegov je avion imao dvostruka krila. Bio je izgrađen od drveta, platna od voska i čelične žice.

Nakon prvog uspjeha čovjek sve brže osvaja zračni prostor. Francuz Bleriot 1909. godine na svom krhkom aparatu prelijeće za 37 minuta more između Francuske i Engleske. Francuz Fabre  prvi je (1910.) poletio s vodene površine hidroavionom i letio oko 500 metara.

Maho Beach St Maarten - Extreme take-off and landing!

Avioni su u prvo vrijeme imali dvostruka krila (biplani, dvoplošnjaci), pa i trostruka (triplani). Gradili su ih od drveta, čelika i impregnirana platna. Današnji su avioni jednoplošnjaci (monoplani). Grade se najviše od lake i vrlo čvrste aluminijeve slitine duralumina.

Turbina kod mlaznih aviona

Većina aviona kreće se uz pomoć benzinskih ili klipnih motora. Prema broju motora imamo  jednomotorne, dvomotorne, tromotorne, četvoromotorne i višemotorne avione. Neki od tih motora imaju snagu veće lokomotive. Motor pokreće drveni ili aluminijski vijak (elisa ili propeler), koji svojim okretanjem stvara jaku struju zraka. Ta zračna struja podiže avion uvis i tjera ga naprijed. Za proteklih 50 godina snaga avionskih motora jako je porasla – od 50 konjskih snaga na 3500 konjskih snaga, a usporedo s tim i brzina od 40 kilometara na sat na 1000 kilometara na sat i više.

Dvokrilac iz 1920-ih

U to herojsko doba zrakoplovstva na avionima vlastite konstrukcije poletjeli su i prvi ljudi sa ovih prostora. Ivan Sarić iz Zemuna digao se 30 metara u zrak 16. listopada 1910. godine. U isto vrijeme konstruirao je avion zagrebački inžinjer Slavoljub Penkala uz pomoć dubrovčanina Mihaila Merćepa. Tim je avionom letio slovenac Eduard Rusijan. Leteći nad Beogradom, poginuo je 1911. godine. Poslije više tragičnih neuspjeha, američki zrakoplovac Lindbergh, sam u avionu, prvi je preletio s američkog kopna na europsko, od New Yorka do Pariza, 1927. godine. Letio je 33 i pol sata. Prvi let oko svijeta, bez spuštanja, izvršio je 1949. godine američki vojni avion B-50.

Američki vojni bombarder B-50

Ljudi žele letjeti sve brže, sve dalje i sve više. Zbog toga, stručnjaci uvijek pronalaze nove i snažnije motore. Tako su počeli graditi avione bez vijka, s mlaznim motorom.

Avion na mlazni pogon

Mlazni motor velikom snagom izbacuje prema stražnjem kraju aviona mlaz plina ili usisanog zraka. Taj je mlaz mnogo snažniji od strujanja zraka što ga proizvodi vijak. Potisak (suprotna sila), koji odgovara snazi od više tisuća konjskih snaga, tjera avion naprijed. Mlažnjaci (avioni s mlaznim pogonom) mogu postići brzinu veću od brzine zvuka. Ali na visinama preko 30 000 metara iznad zemlje (dubine i visine) oni lete teško, jer je tu zrak vrlo razrijeđen. Ipak, mlazni avioni, sve više potiskuju avione s propelerom. Brzina mlaznih motora iskorištena je osobito za vojne avione, lovce i bombardere. U novije vrijeme grade se sve više i putnički avioni s mlaznim pogonom. Prvi je od njih bio britanski avion „Comet“, 1951. godine. 

Comet

Mogao je ponijeti 44 putnika i letjeti brzinom od 800 kilometara na sat. Najveći putnički avion, ruski četveromotorac „Antonov 22“ ili „Antej“, ima mjesta za 720 putnika. 

Antonov 22

Leti prosječnom brzinom od 600 kilometara na sat i penje se do visine od 11 kilometara. Iako su se prvim putničkim mlaznjacima češće događale nesreće, takovi „zračni ekspresi“ postaju sve sigurnije prometno sredstvo za velike udaljenosti. Prvi mlazni avion konstruirao je 1939. godine nijemac Heinkel.
Još su brži raketni avioni. Takvim avionima zrak ne treba jer gorivo sadrži sve potrebne sastojke, pa mogu letjeti vrlo visoko. Razvijaju snagu i do 60 000 konjskih snaga i brzinu do 5 000 i više km/h. Prve raketne avione izradili su Nijemci potkraj drugog svjetskog rata. 

LETHAL V-2 rocket tests and explosions Germany 1940s

Kad avion ne leti, obično je smješten u hangaru, velikom spremištu za avione. Za polijetanje i slijetanje aviona uređena su zračna pristaništa ili aerodromi. Velike aerodrome zovemo zrakoplovne luke.

Najveci aerodromi na svijetu

Neki avioni mogu uzletjeti samo sa zemlje i spuštati se na zemlju, a neki - hidroavioni - uzlijeću s vodene površine i na nju se spuštaju. Ima i takvih aviona koji uzlijeću i sa zemlje i s vode. To su amfibije. Vojni avioni - lovci - uzlijeću i sa "plovećih aerodroma" - nosača aviona (BRODOVI).

Video of USS George Washington en route to South Korea

Nekad su ih u zrak izbacivale posebne sprave, nazvane katapulti. Avioni za slijetanje na snijeg imaju umjesto kola skije. Danas avioni uvlače kola u trup ili u krila da ne smetaju u letu. Avioni mogu letjeti vrlo daleko bez spuštanja. Gorivom se mogu opskrbljivati i za vrijeme leta: gorivo kroz cijev ulijevaju posebni avioni - tankeri. 

F-16 Fighting Falcons Aerial Refueling By KC-135 Tanker Over Hawaii - RIMPAC 2012

Zrakoplovci koji lete na velikim visinama (iznad 5000 m) nose posebne maske s kisikom jer je ondje zrak vrlo rijedak. Na većim visinama (20, 30, 40 i više tisuća metara) mogu letjeti u samo hermetički zatvorenim kabinama. Kabine se griju i u njima se održava normalan sastav i tlak zraka: vanjska površina aviona osigurava se od prevelikog grijanja koje nastaje zbog trenja zraka, itd. Posebni uređaji u pilotovom odijelu trebaju ga sačuvati od velikih promjena u brzini.

Pilotní kabina Boeing 737

Novi tipovi aviona lete na sve većim visinama i sve brže. Izrađuju se i takve letjelice koje se jako razlikuju od dosadašnjih aviona. Čovjek je pri tome prestao oponašati tijelo ptice pa stvara oblike koji nemaju svog uzora u prirodi. Pa nastaju letjelice: koleopter ("okruglokrilac"), koji više sliči  ogromnoj letećoj bačvi, zatim "leteća platforma", uopće bez krila, pa NLO ili "leteći tanjur", koji je ujedno avion, brod i automobil, itd.

NOVO! Najbolji NLO snimak svih vremena! NEW the best UFO